Korištenje mreže u poslužiteljskim okruženjima ili na klijentskim računalima ključno je za omogućavanje da se i lokalna i vanjska komunikacija izvode prema očekivanjima, ali neka će pogreška, koliko god bila minimalna, spriječiti potpuno izvršavanje svih procesa (pristup internetu, datoteka prijenos, ažuriranja itd.).
Iz tog razloga, bilo da smo administratori ili ne, idealno je imati pomoćne programe za analizu mreže i na taj način utvrditi korijen grešaka. U ovom slučaju, Linux nam nudi dvije funkcionalne naredbe za ovu vrstu analize, poput naredbi dig i nslookup, o kojima ćemo detaljno govoriti.
Što je naredba digDig (Domain Information Gopher) je pomoćni program za naredbeni redak s kojim je moguće izvršiti DNS pretraživanje pretraživanjem poslužitelja imena i prikazom konačnog rezultata.
Prema zadanim postavkama, naredba dig šalje DNS upit imenskim poslužiteljima hostiranim u direktoriju /etc/resolv.conf, ali možemo ručno naznačiti poslužitelj na koji bi trebao usmjeriti.
Sintaksa za korištenje dig je sljedeća:
kopati [poslužitelj] [naziv] [vrsta]Navedene vrijednosti su:
- Poslužitelj: odnosi se na IP adresu ili naziv hosta poslužitelja imena za upite u Linuxu
- Naziv: označava naziv zapisa resursa za pretraživanje
- Vrsta: je vrsta upita koju traži dig, to može biti zapis A, zapis MX, zapis SOA itd.
Što je NslookupNslookup (traženje poslužitelja imena), naredba je koja se koristi za izvršavanje DNS pretraživanja u Linuxu, njezin rezultat može uključivati potpune DNS podatke kao što su IP adresa, MX zapisi domene ili NS poslužitelji određene domene.
Kada koristimo nslookup, imamo dva načina rada:
- Interaktivni način rada s kojim je moguće konzultirati poslužitelje imena za pristup informacijama o različitim hostovima i domenama
- Neinteraktivni način na koji možemo ispisati samo ime i podatke tražene za host ili domenu
nslookup [opcija]Današnji Linux sustavi već prema zadanim postavkama uključuju pomoćne programe dig i nslookup, ali možda smo ih slučajno izbrisali.
Pogledajmo sada kako instalirati i koristiti ove naredbe na Linuxu.
1. Kako instalirati dig i nslookup na Linux
Korak 1
U slučaju korištenja CentOS -a ili Red Hat -a moramo izvršiti sljedeću naredbu:
dnf install bind-utilsAko koristimo Debian ili Ubuntu, izvršit ćemo sljedeće:
apt install dnsutilsU slučaju korištenja ArchLinux -a izvršavamo:
pacman -Sy dnsutils
POVEĆAJTE
Korak 2
Nakon instaliranja možemo potvrditi korištenu verziju sljedećom naredbom:
kopati -v
POVEĆAJTE
2. Kako koristiti dig i nslookup Linux
Korak 1
Kad smo instalirani, spremni smo za upotrebu, možemo koristiti dig za upit o nazivu domene i dohvatiti podatke iz njega, na primjer, izvršavamo:
kopati rješiti.com
POVEĆAJTE
Korak 2
U ovom slučaju imamo detalje poput:
- IP udaljenog računala
- Vrijeme konzultacija
- Datum i vrijeme kada je upit napravljen
kopati riješiti.com.com + kratki
POVEĆAJTE
Korak 3
Za pregled zapisa MX izvršavamo sljedeće:
kopati rješiti.com MX + kratki
POVEĆAJTE
Vidimo da su detalji puno potpuniji.
Korak 4
Pojedinostima o TTL -u možete pristupiti pomoću sljedeće naredbe:
kopati riješiti.com TTL
POVEĆAJTE
Korak 5
Za pregled svih DNS zapisa koje izvršavamo:
kopajte solutiontic.com BILO KOJI + noall + odgovor
POVEĆAJTE
3. Kako koristiti nslookup Linux
Korak 1
Pomoću nslookupa ako želimo dobiti podatke o domeni izvršavamo:
nslookup solutiontic.com
POVEĆAJTE
Korak 2
MX zapise možemo vidjeti pomoću sljedećeg parametra:
nslookup -query = mx solutiontic.com
POVEĆAJTE
Korak 3
Za pregled zapisa NS unosimo:
nslookup -query = ns solutiontic.com
POVEĆAJTE
Korak 4
Ako je potrebno pristupiti SOA zapisima, unosimo:
nslookup -query = soa solutiontic.com
POVEĆAJTE
Pomoću dig i nslookup -a možemo izvesti zadatke analize domene i mreže za otkrivanje mogućih grešaka bilo u našoj opremi ili u objektima koji sudjeluju u komunikaciji.
